Претрага
192 items
-
Geotehnički činioci i njihov uticaj na sleganje plitko fundiranih objekata
Gordana D. Rađen (2004)Gordana D. Rađen. Geotehnički činioci i njihov uticaj na sleganje plitko fundiranih objekata, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2004
-
Geotehnička istraživanja terena za potrebe izgradnje mosta preko Aleksandrovačkog potoka na autoputu E-80, deonica Niš-Merošina
Danijela Sušić (2023)Geotehnička istraživanja terena, odnosno određene lokacije, izvode se za potrebe projektovanja, odnosno definisanja uslova izgradnje objekata. Njihova osnovna namjena jeste upoznavanje i prikupljanje informacija o sastavu i svojstvima geološke sredine koje bi mogle da nam omoguće planiranje, projektovanje, izgradnju, kao i racionalno korišćenje samog objekta. U ovom radu, detaljno je prikazan način svih izvršenih istraživanja, za potrebe izgradnje mosta na osnovu kojih je urađen grafički dio, proračun nosivosti plitko fundiranog mosta i proračun analize slijeganja terena. Za proračun dozvoljenog opterećenja ...geotehnička istraživanja, terenska istraživanja, laboratorijska ispitivanja, geotehnički model terena, plitki temeljiDanijela Sušić. Geotehnička istraživanja terena za potrebe izgradnje mosta preko Aleksandrovačkog potoka na autoputu E-80, deonica Niš-Merošina, 2023
-
Smanjenje sleganja plitkih temelja primenom mikrošipova
Slobodan Ćorić, Dragoslav Rakić (2021)Mikrošipovi su šipovi malog prečnika koji se grade tako što se u tlu specijalni postupkom formira bušotina koja se zatim armira i injektira. Njihov prečnik je najčešće 150 – 300 mm, a dužina može da bude i više desetina metara. Mikrošipovi mogu da se grade u svim vrstama tla i mogu da budu vertikalni i kosi. Oni se, stoga, koriste kao zamena za konvencionalne šipove i ankere. Primena mikrošipova u fundiranju predstavlja jedan savremeni način izgradnje i sanacije temelja/objekata. ...Slobodan Ćorić, Dragoslav Rakić. "Smanjenje sleganja plitkih temelja primenom mikrošipova" in Zbornik radova međunarodno naučno-stručnog savetovanja Zemljotresno inženjerstvo i geotehnički aspekti građevinarstva, Vrnjačka banja, 3-5. novembar 2021., Beograd : Savez građevinskih inženjera Srbije (2021)
-
Specifičnosti fundiranja u lesnim naslagama – objekat Poreska uprava Zemun
Anja Dević (2024)U ovom završnom radu prikazani su literaturni podaci koji se odnose na geotehničke karakteristike terena izgrađenih od lesa na primeru šireg istražnog prostora, tzv. Zemunskog lesnog platoa, kao i rezultati detaljnih geotehničkih istraživanja na lokaciji objekta Poreske uprave Zemun. U prvom delu rada prikazani su uslovi nastanka karakteristične makroporozne strukture lesa i njen uticaj na fizičko-mehaničke karakteristike i stabilnost terena izgrađenih od lesa. Na osnovu analize i interpretacije rezultata detaljnih geotehničkih istraživanja na lokaciji objekta Poreske uprave Zemun prikazane su ...... struktura i dolazi do dopunskog sleganja. Ova pojava Je od izuzetne važnosti za plitko fundirane objekte, gde usled ove pojave mogu da se jave ozbiljne deformacije. na objektima koje mogu da ugroze funkcionalnost objekata. U lesu je primetno učešće CaCO3 u vidu nepravilno istaloženog praha, micelija ...
... 139 m, fundiranu na dubini fundiranja Df=4.0 m, u prvom sloju lesa. Opterećenje od objekta je q=120 kPa. Veličine parametara fizičko-mehaničkih „karakteristika usvojene za geostatičke proračune nosivosti i sleganja prikazane su u tabeli 11, a geotehnički model terena, za uslov plitkog fundiranja ...
... karakteristike terena. Na osnovu geotehničkog modela terena, analizirani su uslovi fundiranja objekta i za plitko i za duboko fundiranje. Geostatički proračuni nosivosti ı sleganja sprovedeni su za uslov plitkog fundiranja na armirano-betonskoj temeljnoj ploči, na dubini fundiranja Df=4.0m. Proračun ...Anja Dević. Specifičnosti fundiranja u lesnim naslagama – objekat Poreska uprava Zemun, 2024
-
Analiza nosivosti vertikalno opterećenog šipa za potrebe izgradnje petlje „Merošina 1“ na autoputu E-80 deonica: Niš – Merošina
U Srbiji je počela izgradnja autoputa E-80 koji će predstavljati saobraćajno čvorište zapadnog Balkana i biće deo glavne regionalne transportne mreže jugoistočne Evrope. Njegova ukupna dužina kroz Srbiju iznosi 77 km, a prva deonica u dužini od 5.5 km je završena i puštena u saobraćaj krajem jula 2023. god. To je prva od četiri deonice Sektora 1 čija je dužina 32.65 km. U sklopu petlje „Merošina 1“ izgrađen je nadvožnjak koji je oslonjen na devet stubnih mesta na međusobnom ...Dragoslav Rakić, Nikola Božović, Miloš Stevanović, Milan Bogdanović. "Analiza nosivosti vertikalno opterećenog šipa za potrebe izgradnje petlje „Merošina 1“ na autoputu E-80 deonica: Niš – Merošina" in Geotehnički aspekti građevinarstva i zemljotresno inženjerstvo – Vrnjačka Banja, 01-03. novembar 2023., Beograd : Savez građevinskih inženjere Srbije (2023)
-
Model predviđanja potresa od miniranja na površinskim kopovima primenom simulacione metode Monte Karlo i fazi logike
Milanka N. Negovanović (2015-06-30)Modeliranje predviđanja potresa tla od miniranja primenom fazi logike i metode MonteKarlo zasnovano je na podacima dobijenim terenskim merenjima potresa uzrokovanihminiranjem. Promenljive modela definisane su analizom parametara bušenja i miniranjaminskih serija, kao i velosigrama izmerenih potresa od miniranja. Iskorišćene suprednosti fazi logike u implementaciji mnogo većeg broja ulaznih i izlaznih veličina zamodeliranje u odnosu na postojeće empirijske modele. Na osnovu identičnih podataka,dobijen je regresioni model predviđanja potresa, da bi se izvršilo testiranje novogmodela. U cilju povećanja pouzdanosti modela predviđanja, ...model, predviđanje potresa, miniranje, površinski kop, Monte Karlo, fazilogika, regresiona analiza, FFT analiza, spektri odziva, pomeraj pukotina... 55 2.7 REAKCIJA OBJEKATA PRI PROLASKU SEIZMIČKIH TALASA Pri prolasku seizmičkih [62] talasa čestice tla osciluju u istom režimu kao i sam talas. Oscilovanje tla se prenosi i na objekte koji su u njemu fundirani pa i oni počinju da osciluju. Imajući u vidu inerciju objekata, sile unutrašnjeg trenja ...
... površinskih talasa značajno smanjuje sa povećanjem dubine. Obzirom da su površinski talasi štetniji za objekte od zapreminskih, intenzitet talasa može se naglo smanjiti formiranjem plitkih ekrana na putu prostiranja talasa. Sa povećanjem dubine, smanjuje se amplituda zapreminskih seizmičkih talasa ...
... (mm/s) Tip objekta 4-15 Hz preko 15 Hz Objekti od armiranog betona ili objekti sa skeletnom konstrukcijom. Industrijski i teški komercijalni objekti. 50 mm/s na 4 Hz i preko Nearmirani objekti ili objekti sa lakom skeletnom konstrukcijom. Stambeni ili lakši komercijalni objekti. 15 mm/s ...Milanka N. Negovanović. "Model predviđanja potresa od miniranja na površinskim kopovima primenom simulacione metode Monte Karlo i fazi logike" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-06-30)
-
Model predviđanja potresa od miniranja na površinskim kopovima primenom simulacione metode Monte Karlo i fazi logike
Milanka N. Negovanović (2015-06-30)Modeliranje predviđanja potresa tla od miniranja primenom fazi logike i metode MonteKarlo zasnovano je na podacima dobijenim terenskim merenjima potresa uzrokovanihminiranjem. Promenljive modela definisane su analizom parametara bušenja i miniranjaminskih serija, kao i velosigrama izmerenih potresa od miniranja. Iskorišćene suprednosti fazi logike u implementaciji mnogo većeg broja ulaznih i izlaznih veličina zamodeliranje u odnosu na postojeće empirijske modele. Na osnovu identičnih podataka,dobijen je regresioni model predviđanja potresa, da bi se izvršilo testiranje novogmodela. U cilju povećanja pouzdanosti modela predviđanja, ...model, predviđanje potresa, miniranje, površinski kop, Monte Karlo, fazilogika, regresiona analiza, FFT analiza, spektri odziva, pomeraj pukotina... 55 2.7 REAKCIJA OBJEKATA PRI PROLASKU SEIZMIČKIH TALASA Pri prolasku seizmičkih [62] talasa čestice tla osciluju u istom režimu kao i sam talas. Oscilovanje tla se prenosi i na objekte koji su u njemu fundirani pa i oni počinju da osciluju. Imajući u vidu inerciju objekata, sile unutrašnjeg trenja ...
... površinskih talasa značajno smanjuje sa povećanjem dubine. Obzirom da su površinski talasi štetniji za objekte od zapreminskih, intenzitet talasa može se naglo smanjiti formiranjem plitkih ekrana na putu prostiranja talasa. Sa povećanjem dubine, smanjuje se amplituda zapreminskih seizmičkih talasa ...
... (mm/s) Tip objekta 4-15 Hz preko 15 Hz Objekti od armiranog betona ili objekti sa skeletnom konstrukcijom. Industrijski i teški komercijalni objekti. 50 mm/s na 4 Hz i preko Nearmirani objekti ili objekti sa lakom skeletnom konstrukcijom. Stambeni ili lakši komercijalni objekti. 15 mm/s ...Milanka N. Negovanović. "Model predviđanja potresa od miniranja na površinskim kopovima primenom simulacione metode Monte Karlo i fazi logike" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-06-30)
-
Употреба веб платформе Омека за дигиталне библиотеке из домена рударства
У овом раду биће представљена Омека, веб платформа за приказивање дигиталних колекциjа и систем за управљање њиховим садржаjем. Њену примену у области техничких наука, а конкретно у области рударства, приказаћемо на примеру дигиталне библиотеке ROmeka@RGF. За Омеку смо се определили првенствено због чињенице да jе jедноставна за коришћење, има обимну пратећу документациjу и не захтева уско специфичне информатичке вештине што jе чини приступачном за већину корисника, а нарочито за рударске инжењере, коjима jе ова дигитална библиотека првенствено намењена. Документа ...... уколико jе jедан дигитални обjекат (RDF субjекат) део неког другог дигиталног обjекта (RDF обjекат), између њих се успоставља веза isPartOf (RDF предикат). Слично, ако jе jедан дигитални обjекат верзиjа неког документа, између тих дигиталних обjеката се успоставља веза isVersionOf. На оваj начин формираjу ...
... У првом кораку врши се избор обjеката према различитим критериjумима (према тим критериjумима, могу се бирати: сви обjекти дигиталне библиотеке, обjекти у одабраноj колекциjи или обjекти чиjи метаподаци задовољаваjу jедан или више задатих критериjума). У другом кораку бира се метаподатак коjи ће бити ...
... са дигиталним обjектима додаjу на географску карту, уз могућност њиховог претраживања. Item Relations омогућава креирање релациjе између дигиталних обjеката. Додатак следи RDF модел дефинисања односа између обjеката у виду RDF графа сачињеног од RDF троjки: субjекат-предикат- обjекат. На пример, уколико ...Александра Томашевић, Биљана Лазић, Далибор Воркапић, Михаило Шкорић, Љиљана Колоња. "Употреба веб платформе Омека за дигиталне библиотеке из домена рударства" in Инфотека, Филолошки факултет, Универзитет у Београду; Универзитетска библиотека „Светозар Марковић“; Заједница библиотека универзитета у Србији (2017)
-
Geonasleđe Golije i Peštera
Ljiljana V. Grujičić-Tešić (2017-09-01)Sprovedena istraživanja u ovoj studiji obuhvatila su izdvajanje, opis, evaluaciju i valorizaciju objekata geonasleđa u cilju razvoja istraživane oblasti sa stanovišta geonauka, geoturizma i geoekologije. Na izučavanom području objekti geonasleđa su evidentirani, interpretirani, vrednovani i kategorisani, dat je predlog promocije geoobjekata, i na kraju predložena dopuna inventara objekata geonasleđa Srbije.U protekle četiri godine, na kompleksu geotopa Golije i Peštera istražena su geološka svojstva stena (tip stene, starost, fosilni sadržaj, morfološke i hidrogeološke karakteristike itd.), na osnovu čega je bilo ...... Tešić 8.1.3. Dajićko jezero, Golija - objekat br. 3 (objekat geomorfološkog geonasleđa - tresava) Dajićko jezero - tresava (Slika 55) se nalazi pored puta Ivanjica - Bele Vode, ispod brda Tičar (otuda naziv “Tičar jezero”) kod sela Dajići, smešteno u plitkoj depresiji oblika jednakostraničnog ...
... petrološkog nasleđa • Objekti geomorfološkog nasleđa • Objekti neotektonske aktivnosti • Objekti geofizičkih pojava • Speleološki objekti geonasleđa • Objekti hidrogeološkog nasleđa • Strukturni objekti geonasleđa • Pedološki objekti geonasleđa • Arheološki objekti geonasleđa • Objekati ...
... i kompleksno rangiranje objekata u smislu geonasleđa. Izdvojeno je i predloženo 13 potencijalnih objekata geonasleđa (1 objekat lokalnog značaja, 8 objekata regionalnog značaja i 3 objekta nacionalnog značaja). Na Inventar listi geonasleđa Srbije nalazi se 12 objekata geonasleđa sa ovog područja ...Ljiljana V. Grujičić-Tešić. "Geonasleđe Golije i Peštera" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2017-09-01)
-
Landscapes and Landforms in the Toplica region (Southern Serbia)
U radu je prikazano 11 geomorfoloških oblika koji zaslužuju naziv objekata geonasledja. Rad razmatra genezu objekata, neophodnost geokonzervacije, tamo gde još nije pokrenuta, i položaj i distribuciua objekata unutar zona različitog turističkog interesovanja primenom metoda daljinske detekcije, terenskih osmatranja i geografskog informacionog sistema (GIS) .Aleksandar Valjarević, Natalija Batoćanin, Danica Srećković-Batoćanin, Tin Lukić. "Landscapes and Landforms in the Toplica region (Southern Serbia) " in 3rd International Conference on Geoheritage and Geotourism: Zlatibor 7-8 May 2022, Innovation business center Zlatibor, Committee for Karst and Speleology of SANU (2022)
-
Analiza sleganja krutih plitkih temelja na peskovitom tlu
Slava Ćorić (1990)Slava Ćorić. Analiza sleganja krutih plitkih temelja na peskovitom tlu, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1990
-
Integrisano korišćenje hidrogeotermalnih resursa u objektima industrijske namene-primer objekat kompanije „Doka serb“ u Šimanovcima
Milenić Dejan, Milanković Đuro, Vranješ Ana. "Integrisano korišćenje hidrogeotermalnih resursa u objektima industrijske namene-primer objekat kompanije „Doka serb“ u Šimanovcima" in Оптимално истраживање и одрживо коришћење геолошких ресурса : зборник радова XVI конгреса геолога Србије, Donji Milanovac, 22-25.05.2014. : [(национални конгрес с међународним учешћем)] = Optimal Reserach and Sustainable Usage of the Geological Resou, Belgrade:Српско геолошко друштво = Serbian Geological Society (2014): 419-421
-
Geotehnički uslovi izgradnje podzemnih objekata u području Beograda
Aleksandar Ilić (1987)Aleksandar Ilić. Geotehnički uslovi izgradnje podzemnih objekata u području Beograda, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1987
-
Uticaj geološke sredine na izbor i primenu tehnologije iskopa podzemnih objekata
Božidar Jovanović (1988)Božidar Jovanović. Uticaj geološke sredine na izbor i primenu tehnologije iskopa podzemnih objekata, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 1988
-
Organizacija i tehnologija rušenja objekata miniranjem u urbanim sredinama
Savo Perendić (2008)Savo Perendić. Organizacija i tehnologija rušenja objekata miniranjem u urbanim sredinama, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2008
-
Stabilnost podzemnih objekata dubokih metaličnih ležišta na primerui rudnog tela Borska reka
Dragan Zlatanović (2000)Dragan Zlatanović. Stabilnost podzemnih objekata dubokih metaličnih ležišta na primerui rudnog tela Borska reka, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2000
-
Hidrogeološki uslovi izgradnje podzemnih objekata specijalnih namenau čvrstim stenskim masama
Vladimir Beličević (2000)Vladimir Beličević. Hidrogeološki uslovi izgradnje podzemnih objekata specijalnih namenau čvrstim stenskim masama, Beograd:Rudarsko-geološki fakultet, 2000
-
Klasifikacija stenskih masa za podzemne objekte zasnovana na analizi karakteristika njihove blokovske izdeljenosti
Milinko Vasić (1992)Milinko Vasić. Klasifikacija stenskih masa za podzemne objekte zasnovana na analizi karakteristika njihove blokovske izdeljenosti, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1992
-
Lokacijsko-alokacijski model optimalnog planiranja rudarkih proizvodnih objekata na makro nivou u industriji nemetaličnih mineralnih sirovina
Aleksandar Simić (1998)Aleksandar Simić. Lokacijsko-alokacijski model optimalnog planiranja rudarkih proizvodnih objekata na makro nivou u industriji nemetaličnih mineralnih sirovina, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1998
-
Proučavanje uticaja tehničko-ekonomskih pokazatelja primenom metode konturnog miniranja pri uzradi jamskih objekata u ćvrstoj radnoj sredini
Blagoje Nedeljković (1996)Blagoje Nedeljković. Proučavanje uticaja tehničko-ekonomskih pokazatelja primenom metode konturnog miniranja pri uzradi jamskih objekata u ćvrstoj radnoj sredini, Beograd:Rudarsko Geološki Fakultet, 1996